Ponukan odliènim komentarom (kojeg prenosim u cijelosti) Predraga Miletiæa objavljenog na portalu Rijeka danas na temu obnove skulpture Rijeèkog orla,vraæanju iste na gradsku uru,te sramotnim odnosom (još jednim u nizu) "našeg" gradonaèelnika prema svemu sto simbolizira ovaj grad a starije je od 60 godina ili njemu jednostavno nije po volji otvaram ovaj topic da napišete sto mislite o tome.
Evo i komentara
Na sjednici Gradskog vijeæa održanoj 29.09.2009.g. gradski vijeænik i predsjednik Liste za Rijeku Denis Pešut na aktualnom satu postavio je pitanje gradonaèelniku Obersnelu zašto se ne krene u realizaciju izrade i postavljanja replike Rijeèkog orla na Gradsku uru. Odgovor gradonaèelnika bio je kratak : «To nije toliki prioritet». Za podsjetiti je da je skulptura rijeèkog orla bila postavljena na uru davne 1908. godine, da su joj Danuzzijevi arditi (preteèe fašista) 1919.g. u momentu divljanja i pljaèkanja po gradu odrubili jednu glavu, a 1949.g. skulpturu ruše komunisti pod izlikom da se radi o tzv.»nenarodnom simbolu».
Prije deset godina javlja se inicijativa iz PGS-a o izradi i postavljanju replike orla na Gradsku uru, da bi udruga Slobodna država Rijeka ovu inicijativu ponovno pokrenula 2006. Organiziran je i okrugli stol, sa temom treba li skulpturu orla vratiti na uru. Ogromna veæina prisutnih, a meðu kojima je bio i gradonaèelnik Obersnel, podržala je ovu inicijativu. Sam gradonaèelnik izjavio je kako bi trebalo ispoštovati mišljenje Ministarstva kulture odnosno konzervatora, kao i statiku graðevine. U meðuvremenu, konzervatori i statièari dali su pozitivno mišljenje, sve ostalo što je trebalo dalje uèiniti bilo je na gradskoj upravi.
Nakon više od tri godine ostalo je samo na inicijativi. Prijašnjih godina bilo je od strane gradskih vijeænika postavljano pitanje gradskoj upravi kada æe se krenuti sa ovom inicijativom, ali odgovora nije bilo unatoè tome što je tada Grad stajao financijski dobro. I napokon, gradski vijeænik Liste za Rijeku Denis Pešut dobiva odgovor od Gradonaèelnika: SKULPTURA RIJEÈKOG ORLA NIJE TOLIKI PRIORITET.
Nažalost, oèito je da ova gradska vlast ima izraženu averziju prema rijeèkoj tradiciji i identitetu, pogotovo svemu starijem od 1945. godine. Kako shvatiti da Grad ove godine nije obilježio dvije izuzetno važne obljetnice iz svoje povijesti – 350 godina od dodijele Grba gradu Rijeci od strane cara Leopolda 1659.g. i 290 godina od proglašenja Rijeke i Trsta slobodnim carskim lukama od strane cara Karla VI. Upravo ovaj zadnji povijesni dogaðaj je iznimno važan za Rijeku u gospodarskom smislu, jer od tog momenta grad postaje snažno pomorsko središte na Jadranu. Susjedni Trst je ovu važnu obljetnicu u ožujku ove godine obilježio na primjeren naèin. Sliènih povijesnih obljetnica znaèajnih za naš grad bilo je i prijašnjih godina, no one su zaboravljane ili zanemarivane.
Postoje inicijative upuæene gradskoj upravi za postavljanje reljefnih spomen ploèa velikom rijeèkom povjesnièaru Giovanniju Kobleru kao i Giovanniju Ciotti dugogodišnjem rijeèkom gradonaèelniku, koje godinama èekaju na realizaciju. Umjesto njih, drugu spomen ploèu nedavno dobiva Jan Palach koji nema nikakve veze sa Rijekom. Kako je moguæe da u gradu ne postoje ulice sa imenima Hinka Baèiæa i Jurja Kuèiæa, najzaslužnijih ljudi za razvoj Sušaka?
Nažalost, pojedini povjesnièari poznati po umanjivanju važnosti rijeèke povijesti, smatraju se najveæim gradskim autoritetima za pitanje historije grada. Za njih povijest Rijeke poèinje 1945. godine, a sve prije toga smatra se buržujskim, fašistièkim, iredentistièkim, nenarodnim i sl. nakaradnim tumaèenjima povijesti.
Svakako jedan od najveæih bisera gradske uprave je posljednji rebalans proraèuna Grada u kojem su sredstva za obnovu rijeèke povijesne baštine radikalno srezana, a sve u korist obnove M/B Galeb, kao hiru neèijeg ideološkog opredjeljenja.
Svakog Rijeèanina koji voli svoj grad, ovakav pristup odnosno zanemarivanje i ignoriranje identiteta, povijesti i tradicije mora zaboljeti i zasmetati. Rijeka nije grad poput primjerice Ploèa u Dalmaciji koje su osnovane prije 60 godina. Starost našeg grada seže duboko u antièko doba. Rijeka nije neka bezlièna naseobina kakvom se želi prikazati, a Rijeèani mogu biti ponosni na svoju spomenièku baštinu, rijeèki grb, identitet grada, velikane rijeèke povijesti i urbanu tradiciju još iz vremena kada su veæina današnjih gradova u Hrvatskoj još bila sela. Nažalost, sve to nastoji se zanemariti, umanjiti važnost, pa i zaboraviti.
I zato povratak skulpture rijeèkog orla na gradsku uru JEST prioritet. (predrag miletiæ)
