Grad Rijeka s akvatorijem smješten je između 14 i 15 stupnja istočne dužine i između 45 i 46 stupnja sjeverne širine. Nalazi se na sjevernoj najdublje u kopno uvučenoj obali Kvarnerskog zaljeva, otvoren prema jugu s tri morska prolaza: Vela, Srednja i Mala vrata. Na pučini ispred grada smješteni su kvarnerski otoci Cres i Krk. S kontinentalne strane ova priobalna zona okružena je obroncima pretežno šumovitih brdskih masiva, koji se s Učke, Ćićarije i Gorskog kotara spuštaju prema moru.

Škrti prirodni izvori i nepogodan reljef oduvjek su prisiljavali riječko stanovništvo da se za svoj opstanak okrene moru i u njemu nađe osnovu svog života i rada. Riječko područje pripada zoni mediteranske klime koju karakteriziraju topla ljeta i blage zime. More je 260 dana u godini mirno, a ljeti dosiže temperaturu i do 26 stupnjeva C.

Najstariji tragovi čovječje prisutnosti na današnjem području Rijeke potječu još iz doba paleolitika i neolitika, a ostaci pretpovijesnih gradina (Solin iznad Martinšćice, Trsatski brijeg i Veli vrh – Gradišće iznad Rječine) iz brončanog i željeznog doba. Takvo je naselje dominiralo Riječkim zaljevom te osiguravalo luku i u doba života Ilira (Liburna). Rimljani pomiču centar života bliže moru, na desnu stranu utoka Rječine u Jadran, na mjestu današnjeg Starog grada. O urbanoj razini rimske Tarsatike svjedoče brojni arheološki nalazi (temelji rimskih bedema, zidova zgrada, ostaci termi, rimskih vrata). Takvim smještajem na blago položenoj padini, s uskim obalnim pojasom, izdašnim izvorima pitke vode, zaklonjenim zaljevom s prirodnim obilježjem luke, ovaj je grad imao sve predispozicije da se razvije u važnu luku i trgovački grad.

Dodir mora i planina na ovom području svojevrsno djeluje kao vodilja sporta i rekreacije. “Logikom” prirode obilježene su i vrste sportova kojima se bave građani riječkog podneblja. Najviše ljubitelja aktivnosti imaju tzv “vodeni” sportovi: plivanje, jedrenje, veslanje, podvodne aktivnosti, sportski ribolov i vaterpolo. Naravno pun zamah im je u toplim ljetnim mjesecima. Prelazna godišnja doba pružaju mogućnost planinarenja na obroncima Učke i Velebita i bavljenja sportskim igrama pod vedrim nebom – košarkom, nogometom, odbojkom, rukometom, streljaštvom, tenisom . . . Dobar je običaj ovog podneblja da se “sukob” kasne zime i ranog proljeća koristi istodobno za skijanje na terenima obližnjih planina. Taj “trijalizam” trajno je obilježje slike sportske Rijeke. Njega Rijeka njeguje zahvaljujući i svojoj bogatoj sportskoj tradiciji.

Naravno pun zamah im je u toplim ljetnim mjesecima. Prelazna godišnja doba pružaju mogućnost planinarenja na obroncima Učke i Velebita i bavljenja sportskim igrama pod vedrim nebom – košarkom, nogometom, odbojkom, rukometom, streljaštvom, tenisom . . . Dobar je običaj ovog podneblja da se “sukob” kasne zime i ranog proljeća koristi istodobno za skijanje na terenima obližnjih planina. Taj “trijalizam” trajno je obilježje slike sportske Rijeke. Njega Rijeka njeguje zahvaljujući i svojoj bogatoj sportskoj tradiciji. U riječkoj gimnaziji se 1854. godine uvodi kao predmet gimnastika, prva nastava gimnastike u povijesti hrvatskog školstva. Krajem prošlog i početkom ovog stoljeća u Rijeci se osnivaju mnogi sportski klubovi pod mađarskim, njemačkim, talijanskim ili hrvatskim patronatom. Poznati su “Torokves”, “Unione sportiva fiumana”, “Olimpia”, “Libertas”, “Gloria”, “Hrvatski sokol”, “Victoria”, “Velebit”, “Primorac”, “Jadran” a poslije “Fiumana”, “Orijent”, “Triglav” i drugi. Sve su to polivalentna sportska društva koja mnoge sportove – košarka, plivanje, veslanje, nogomet, atletiku, boks, planinarstvo, biciklizam, tenis, rukomet (hazena), skijanje, streljaštvo i druge – pokreću ne samo u Rijeci, nego često i u Hrvatskoj. “Viktorija”, današnje “Primorje”, najstariji je plivački i vaterpolo klub u Hrvatskoj (osnovan 1908). Sportska natjecanja u “mađarskoj” Rijeci, a zatim, između dva rata, između klubova Rijeke i Sušaka nisu bila samo sportska nadmetanja nego i sredstvo za dokazivanje političkih strasti. Stoga je sportska povijest Rijeke najdublje povezana s riječkom političkom poviješću.

Nakon drugog svjetskog rata dolazi do obnove rada klubova i društava. Tako se već 1947. godine u Rijeci održava košarkaški turnir Jugoslavije, 1953. godine. I međunarodni omladinski turnir “Kvarnerska rivijera” kao jedan od najvećih i najstarijih juniorskih nogometnih turnira Europe.

Danas Rijeka sa svojih 180.000 stanovnika ima više desetaka tisuća registriranih sportaša. Oni su okupljeni u raznim savezima, klubovima, društvima. U najvišem elitnom društvu prvih liga na hrvatskoj državnoj razini natječu se rukometaši, odbojkaši, vaterpolisti, boćari, kuglači, košarkaši i naravno nogometaši “HNK Rijeka”.